Europska praksa

Europski parlament i Vijeće 17. travnja 2019. godine, donijeli su DIREKTIVU (EU) 2019/633 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o nepoštenim trgovačkim praksama u odnosima među poduzećima u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima.

Direktiva (EU) br. 2019/633 stupila je na snagu 30. travnja 2019. godine i prvi je zakonodavni akt kojim se uređuje pitanje nepoštenih trgovačkih praksi na razini EU-a.

Njezinim odredbama uspostavlja se minimalni popis zabranjenih nepoštenih trgovačkih praksi u odnosima između kupaca i dobavljača u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima te se utvrđuju minimalna pravila u smislu provedbe tih zabrana te mehanizmi za koordinaciju među provedbenim tijelima. Određivanjem minimalnog popisa zabranjenih nepoštenih trgovačkih praksi te minimalnih pravila u pogledu provedbe zabrana nastoji se postići ujednačena razina zaštite javnopravnih interesa na cjelokupnom području EU-a.

U tom smislu Direktiva (EU) br. 2019/633 postavlja kriterije o tome u kojim situacijama s obzirom na prihodovnu snagu kupca u odnosu na njegovog dobavljača poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, može doći do nametanja nepoštenih trgovačkih praksi.

Isto tako, Direktiva (EU) br. 2019/633 određuje listu od osam nepoštenih trgovačkih praksi koje su uvijek (apsolutno) zabranjene u poslovnim odnosima kupca i dobavljača poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a predviđa i listu od  sedam nepoštenih trgovačkih praksi koje su zabranjene, osim ako su pod jasnim i nedvosmislenim uvjetima prethodno dogovorene u okviru ugovora o isporuci ili u okviru naknadnog ugovora između kupca i dobavljača (uvjetno ili relativno zabranjene nepoštene trgovačke prakse).

Direktiva (EU) br. 2019/633 zahtijeva i da države članice omoguće upućivanje pritužbi provedbenom tijelu države članice u kojoj dobavljač ima poslovni nastan ili provedbenom tijelu države članice u kojoj kupac za kojeg se sumnja da je provodio zabranjenu trgovačku praksu ima poslovni nastan, dok države članice moraju osigurati da, ako podnositelj pritužbe to zatraži, provedbeno tijelo poduzme potrebne mjere za primjerenu zaštitu identiteta podnositelja pritužbe, kao i da osigura primjerenu zaštitu svih ostalih informacija u odnosu na koje podnositelj pritužbe smatra da bi otkrivanje takvih informacija bilo štetno za interese podnositelja pritužbe ili za interese članova udruženja ili dobavljača.

Zbog potrebe koordiniranog djelovanja svih provedbenih tijela Direktivom (EU) br. 2019/633 također je određen minimum ovlasti koje ona moraju imati u provedbi zabrane nepoštenih praksi, predviđena je suradnja država članica i to na način:

– da provedbena tijela učinkovito surađuju međusobno i s Komisijom,

– da uzajamno pružaju pomoć u istragama (postupcima) koje imaju prekograničnu dimenziju,

– da se provedbena tijela sastaju  najmanje jednom godišnje kako bi raspravila o primjeni navedene Direktive na temelju godišnjih izvješća Komisiji,

– da međusobno raspravljaju o najboljim praksama te razmjenjuju informacije posebice o provedbenim mjerama koje su donijela u skladu s navedenom Direktivom.

Krajnji rok za donošenje i objavu zakona i drugih propisa potrebnih radi usklađivanja s ovom Direktivom za države članice bio je do 1. svibnja 2021. godine, a mjere unesene u zakonodavstva država članica počele su se primjenjivati 1. studenoga 2021. godine.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom (u daljnjem tekstu: ZID ZNTP) stupio je na snagu 1. rujna 2021., a njegova puna primjena započela je 1. ožujka 2022. godine. Osim što se donošenjem ZID ZNTP-a ispunjava zadaća usklađivanja s navedenom Direktivom, taj zakon dosljedno nastavlja izgradnju pravnog okvira unutar kojeg će se nastojati urediti poslovno ponašanje svih adresata u lancu opskrbe poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u cilju suzbijanja nepoštenih trgovačkih praksi. U tom smislu, važeći ZNTP je pored suštinskog i terminološkog usklađenja s odredbama Direktive, dodatno uređen na temelju iskustava iz dosadašnje primjene ZNTP-a.

Nadogradnjom postojećeg pravnog okvira u skladu s odredbama ove Direktive, u okviru kojeg se povećava broj nepoštenih trgovačkih praksi i dodavanjem nekih novih nepoštenih trgovačkih praksi, dodatno se uređuje i postupak utvrđivanja postojanja nepoštenih trgovačkih praksi uvođenjem novih postupovnih instrumenata te uspostavlja bazni okvir za suradnju s Komisijom i provedbenim tijelima drugih država članica o pitanjima borbe protiv nepoštenih trgovačkih praksi.

Stoga, ZID ZNTP ima za cilj da se jasnijim određivanjem nepoštenih trgovačkih praksi, dodjelom širih postupovnih ovlasti AZTN-u kao nadležnom provedbenom tijelu te institucionalnim povezivanjem i osnaživanjem na europskoj razini svih provedbenih tijela država članica EU-a i Komisije, utječe na ispravljanje prisutnih poremećaja u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima.

Direktiva donosi pravni okvir, u kojem je propisan minimalan popis zabranjenih nepoštenih trgovačkih praksi u odnosima između kupaca i dobavljača u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima, kao i minimalna pravila u pogledu provedbe tih zabrana i mehanizama za koordinaciju među provedbenim tijelima (čl. 1. st. 1. Direktive).

Direktiva propisuje minimum uvjeta na temelju kojih će, u okviru nacionalnih zakonodavstava, poljoprivrednicima, njihovim organizacijama te malim i srednjim poduzećima iz EU-a, biti pružena zaštita od praksi koje su protivne dobroj vjeri i poštenoj trgovini.